Usled brzog i stresnog života, neadekvatne, nedovoljno balansirane i neredovne ishrane, deficit vitamina i minerala u ljudskom organizmu sve je češći.
Danas svi piju makar jedan ili više suplemenata zajedno, ili pak, posežu za vitaminskim kompleksima koji obećavaju ,,sve što je telu potrebno” u jednoj kapsuli.
Mnogi uobičajeni simptomi koje prepisujemo stresu, manjku sna i promeni vremena mogu zapravo ukazivati na to da nam fali neki od elemenata vitalnih za zdravlje organizma.
Većini je poznat osećaj konstantnog umora, iscrpljenosti, slabe koncentracije ili razdražljivosti, bez obzira na to koliko dugo spavaju.
Ti suptilni signali mogu biti znak nedostatka esencijalnih nutrijenata, poput magnezijuma i vitamina D.
Kombinovanje magnezijuma i vitamina D jeste bezbedno i generalno korisno za optimalno zdravlje.
Zašto?
Magnezijum pomaže u aktivaciji vitamina D u telu, što znači da će bez dovoljno magnezijuma, efikasnost vitamina D koji unesemo biti smanjena.
Ipak, važno je obratiti pažnju na doziranje i individualne potrebe organizma.
Kako bismo razumeli kako magnezijum i vitamin D funkcionišu zajedno, prvo moramo rasvetliti njihove uloge, a zatim istražiti šta sinergija ova dva nutrijenta donosi našem telu.
Magnezijum: čuvar našeg nervnog sistema

Magnezijum je esencijalni mineral koji je uključen u više od 300 enzimskih procesa u našem telu i deo je skoro svake ključne biološke reakcije koja omogućava život.
Njegove uloge su brojne i bez njega teško je zamisliti kako bi ljudsko telo funkcionisalo:
Evo šta sve ovaj mineral pruža našem telu:
-
Podršku mišićima i nervnom sistemu:
Magnezijum pomaže u regulaciji neuromišićne transmisije, odnosno, načina na koji nervi komuniciraju sa mišićima.
Neki od znakova da nam nedostaje magnezijum su grčevi, trzanja mišića i osećaj trnjenja u udovima.
Ovaj mineral važan je i za opuštanje mišića, zbog čega je čest saveznik u borbi protiv nesanice i stresa.
-
Kardiovaskularno zdravlje
Magnezijum ima direktan uticaj na srčani ritam, krvni pritisak i vaskularni tonus.
Njegovo delovanje pomaže u opuštanju krvnih sudova i smanjenju inflamatornih procesa u organizmu.
-
Kontrola šećera u krvi
Magnezijum je važan za aktivaciju enzima koji pomažu telu da obradi glukozu.
Osobe sa dijabetesom tipa 2 često imaju niži nivo magnezijuma, a neki dokazi upućuju na to da adekvatan unos može poboljšati insulinsku osetljivost i podržazi stabilizaciju šećera u krvi.
-
Sinteza DNK i proteina
Podržava sintezu DNK, obnavlja tkiva, jača kosti i aktivira vitamin D u telu.
Bez magnezijuma nema stvaranja novih ćelija. On je kofaktor u sintezi DNK i RNK, ali i u formiranju proteina, koji su osnovni gradivni elementi tela.
To znači da magnezijum učestvuje u rastu, obnavljanju tkiva i oporavku organizma.
-
Gustina kostiju
Magnezijum je važan igrač u timu koji obezbeđuje optimalnu gustinu kostiju. U tome radi rame uz rame sa kalcijumom i vitaminom D, što je samo jedan od benefita njihovog zajedničkog delovanja.
Magnezijum pomaže u regulaciji i transportu vitamina D, kao i u stvaranju njegovog aktivnog oblika.
Nedostatak magnezijuma može smanjiti gustinu kostiju i povećati rizik od osteoporoze.
Ono što našem telu stvara deficit ovog tako važnog minerala jeste činjenica da telo ne može samo da ga stvori, već magnezijum mora biti unet putem hrane, a ono što jedemo danas mahom je prerađena hrana, siromašna vitaminima i mineralima.
Zato je vrlo čest slučaj da ljudi posežu za suplementima koji sadrže magnezijum, a ogroman broj takvih suplemenata ume da zbuni.
Vitamin D – zdravlje potiče od sunca

Ovaj ,,sunčev vitamin” naše telo proizvodi kada je koža u kontaktu sa suncem. Međutim, uglavnom nismo svesni njegovog pravog značaja dok nam ne zafali.
To je zapravo hormon u obliku vitamina i bez njega nijedan sistem u telu ne funkcioniše sasvim kako treba.
Zapravo, naučnici danas smatraju da skoro svaka ćelija u telu ima receptor za vitamin D, što dovoljno govori o njegovoj sveprisutnosti i značaju za celokupan rad organizma.
Evo zašto nam je vitamin D posebno važan:
-
Građa i održavanje kostiju
Najpoznatija funkcija vitamina D je apsorpcija kalcijuma i fosfora iz creva.
Bez vitamina D, kalcijum, čak i ako ga unosimo kroz ishranu, jednostavno ne može da se pravilno iskoristi.
Dugotrajan deficit ovog vitamina vodi ka omekšavanju kostiju (osteomalaciji) kod odraslih i rahitisu kod dece, a povećava i rizik od osteoporoze i preloma.
-
Imunološki sistem
Vitamin D pomaže našem telu da efikasno prepozna patogene i reaguje na infekcije.
U poslednjih nekoliko godina, brojna istraživanja su ga povezala sa smanjenim rizikom od autoimunih bolesti, poput multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, ali i sa boljim ishodima kod respiratornih infekcija, uključujući COVID-19.
-
Mentalno zdravlje
Vitamin D utiče na mozak, raspoloženje i mišiće; njegov nedostatak izaziva slabost i poremećaje.
Zanimljivo je da receptori za vitamin D postoje i u mozgu.
Njegova niska koncentracija dovođena je u vezu sa depresijom, anksioznošću i poremećajima raspoloženja.
Iako mehanizam još nije potpuno razjašnjen, veruje se da vitamin D učestvuje u regulaciji neurotransmitera, poput serotonina.
-
Mišićna funkcija
Deficit ovog esencijalnog vitamina može uzrokovati slabost mišića, posebno kod starije populacije, a slabost mišića povećava rizik od padova i povreda.
Održavanje optimalnog nivoa vitamina D pomaže u očuvanju snage i funkcionalnosti mišića tokom čitavog života.
Problem sa vitaminom D je taj što se njegov nedostatak u organizmu retko ispoljava do momenta dok ne postane hroničan.
Simptomi poput umora, razdražljivosti i čestih infekcija retko se povezuju sa deficitom ovog vitamina.
Zato je važno pratiti nivoe vitamina D u krvi, posebno kod rizičnih grupa – starijih osoba, ljudi sa tamnijom kožom, osoba sa prekomernom telesnom težinom, kao i kod onih koji provode malo vremena napolju.
Magnezijum i vitamin D – Dvojac koji ne treba razdvajati

Ljudsko telo je jedan fascinantno složen sistem u kome ništa ne funkcioniše sasvim izolovano. Sve je međusobno povezano i svaki deo tog sistema zavisi od funkcionisanja svih ostalih.
Kada govorimo o magnezijumu i vitaminu D, govorimo o dvoje saradnika koji jedan drugog podstiču da rade svoj posao kako treba.
Zapravo, magnezijum i vitamin D nisu samo dobra kombinacija, već zavise jedan od drugog. Bez magnezijuma, vitamin D ne može da se aktivira i sprovede svoje funkcije u punom kapacitetu.
Kako tačno magnezijum pomaže vitaminu D?
Vitamin D koji unosimo putem hrane, suplemenata ili sunčeve svetlosti nije odmah spreman za upotrebu. Mora da prođe kroz metaboličku konverziju u jetri i bubrezima, gde se transformiše u aktivan oblik – kalcitriol.
Tada je red na magnezijum.
On deluje kao kofaktor u enzimima koji upravljaju ovom konverzijom.
Bez njega, vitamin D može ostati u telu u neaktivnom stanju, što znači da, čak i ako unosite dovoljno vitamina D, njegovo delovanje može biti značajno oslabljeno.
Drugim rečima: magnezijum „otključava” pun potencijal vitamina D.
A kako vitamin D utiče na magnezijum?

Ono što je možda manje poznato: visok unos vitamina D, naročito u obliku suplemenata, može ubrzati potrošnju magnezijuma u telu.
Više vitamina D znači i veća potrošnja magnezijuma da bi se procesuirao i usmerio ka pravim mestima.
Ako osoba ima granične ili niske rezerve magnezijuma, a uzima veće doze vitamina D, rizikuje da stvori još veći deficit magnezijuma.
Znaci koji o tome govore su grčevi, umor, razdražljivost, pa i smanjen efekat samog vitamina D.
Zato su sve češće preporuke da se, prilikom lečenja nedostatka vitamina D, proveri i status magnezijuma, te da se po potrebi oba suplementa uzimaju paralelno, ali uz nadzor lekara.
Zajednički efekti na zdravlje
Kada su oba nutrijenta prisutna u optimalnim količinama, organizam ima koristi na više nivoa:
- Zdrave kosti: Vitamin D povećava apsorpciju kalcijuma, dok magnezijum omogućava njegovo pravilno taloženje u kostima i sprečava kalcifikaciju mekih tkiva.
- Jak imunitet: Vitamin D aktivira imunološke ćelije, dok magnezijum doprinosi njihovoj regulaciji i smanjuje upalne procese.
- Mišićna funkcija i nervni sistem: Kombinacija ova dva nutrijenta poboljšava komunikaciju između nerava i mišića, čime se smanjuje rizik od grčeva, tremora, trnjenja i slabosti.
- Raspoloženje i mentalna jasnoća: Vitamin D podržava produkciju serotonina, a magnezijum deluje umirujuće na nervni sistem.Očigledno je da u kombinaciji čine idealan tim koji nas štiti od stresa i anksioznost.
Kada je najbolje uzimati magnezijum i vitamin D?
- Vitamin D: Kao vitamin rastvorljiv u mastima, vitamin D se najbolje apsorbuje kada se uzima uz obrok koji sadrži zdrave masti, poput avokada, orašastih plodova ili maslinovog ulja.Iako vreme dana nije presudno, mnogi stručnjaci preporučuju uzimanje ujutru kako bi se izbegli potencijalni poremećaji sna.
- Magnezijum: Pravo vreme za uzimanje magnezijuma zavisi od individualnih potreba.Ako ga uzimamo da bismo se opustili i bolje spavali, onda je večernje uzimanje bolja opcija..
S druge strane, ako ga uzimamo da bi podržao koncentraciju i održao nam energiju, bolje ga je piti ujutru..
Najvažnije uzimati ga dosledno, u skladu sa našim dnevnim rutinama.
Suplementi nisu za igru: Oprez i odgovornost su put ka zdravlju

Brojne reklame, privlačne ambalaže i moćne reči koje čitamo kroz sadržaj na internetu, u svetu gde nam za sve treba brzo rešenje, lako nas nateraju da posegnemo za onim što nam se čini najkompletnije, najučinkovitije i za onim što mislimo da nam treba.
Kada pročitamo kako funkcioniše ovaj ili onaj proizvod, kako utiče na telo, pomislimo: Ovo je sigurno za mene, to je sve zdravo, to su vitamini, ne može da škodi.
I tako – jedna tableta za raspoloženje, jedna protiv umora, jedna da održi imunitet… i uhvatimo sebe kako ne stižemo da tokom dana popijemo sve što smo planirali.
Međutim, uzimanje suplemenata na svoju ruku, kao i lekova, može biti izuzetno štetno, pa čak i opasno. Zato ih ne treba piti naslepo i kombinovati bez nadzora.
Magnezijum i vitamin D su sjajan primer toga.
Oni zajedno mogu biti sjajan tandem koji povoljno utiče na mnoge aspekte našeg zdravlja.
Ali nisu svima potrebni.
Samostalno uzimanje suplemenata „za svaki slučaj“, bez prethodne analize i saveta stručnjaka, može načiniti štetu našem organizmu.
Konkretno, sa magnezijumom i vitaminom D posebno pažljive treba da budu osobe sa bubrežnim problemima (na njih se ovo naročito odnosi kada je magnezijum u pitanju).
Suplementi sa vitaminom D i magnezijumom, ako se uzimaju bez kontrole, mogu dovesti do hiperkalcemije, sa ozbiljnim posledicama po srce i bubrege.
Zato je prvi korak uvek provera nivoa ovih nutrijenata u krvi.
Ako postoji deficit, lekar će nam pomoći da nađemo pravu dozu i najbolju kombinaciju za sebe.
Zdravlje se ne postiže gomilom suplemenata. Ono je rezultat razumevanja tela, slušanja njegovih signala i odgovornog donošenja odluka.